Bolest slobodnog vremena: zašto se razbolite baš vikendom ili na godišnjem odmoru

Cijeli tjedan se osjećate dobro i uredno obavljate obaveze, a onda u petak navečer ili prvi dan godišnjeg odmora dođu glavobolja, grlobolja ili potpuna iscrpljenost. Ako se često pitate zašto se razbolite vikendom, niste jedini. Ovaj obrazac u znanstvenoj literaturi ima ime: bolest slobodnog vremena (engl. leisure sickness).

Fenomen je prvi opisao nizozemski psiholog Ad Vingerhoets, koji je obrazac najprije primijetio na sebi. “Kad god sam bio bolestan, to je bilo vikendom ili za Božić”, izjavio je kasnije u intervjuu, pa je odlučio pojavu i znanstveno istražiti.

U istraživanju na reprezentativnom uzorku od 1893 Nizozemca otprilike 3 posto ispitanika prepoznalo se u opisu simptoma koji se javljaju upravo vikendom ili na početku godišnjeg odmora. Kod većine je problem trajao dulje od deset godina, a prvi put se obično pojavio u razdoblju pojačanog stresa.

Najčešći simptomi bolesti slobodnog vremena

Ispitanici su najčešće prijavljivali:

• glavobolju i migrenu,
• umor i iscrpljenost,
• bolove u mišićima,
• mučninu,
• prehladu i gripu, posebno na početku godišnjeg odmora.

Tko je najsklonije obolijevanju vikendom

Zanimljivo je da se oboljeli i zdravi ispitanici nisu razlikovali po tome koliko uživaju u slobodnom vremenu ni po načinu života vikendom. Razlika je bila u nečem drugom: u percipiranom opterećenju na poslu, izraženom osjećaju odgovornosti i, možda najvažnije, u nesposobnosti opuštanja.

Ljudi skloni ovom fenomenu često imaju visok radni učinak, snažnu težnju za postignućem i pretjeran osjećaj odgovornosti prema poslu. Zato im je teško “isključiti se” čak i kad formalno više ne rade.

Noviji podaci iz Njemačke upućuju na to da bi fenomen mogao biti znatno rašireniji. Prema anketi iz 2025. godine provedenoj na više od 2000 zaposlenih, otprilike svaka peta osoba redovito primjećuje ovaj obrazac na sebi. Valja ipak imati na umu da je riječ o anketi, a ne o kliničkom istraživanju poput izvornog rada.

Zašto se razbolimo kad stres prestane: uloga adrenalina i kortizola

Vodeća teorija objašnjava bolest slobodnog vremena kroz dva hormona stresa, adrenalin i kortizol. Tijekom razdoblja velikog radnog opterećenja tijelo luči oba hormona kako bi vas održalo budnima, fokusiranima i spremnima na izazove. Adrenalin daje osjećaj energije, a kortizol kratkoročno može pojačati imunološki odgovor, dok dugoročno djeluje suprotno.

Kada stres naglo prestane, primjerice na početku vikenda ili godišnjeg odmora, razina adrenalina brzo pada, a kortizol još neko vrijeme ostaje povišen. Prema ovoj teoriji, upravo taj neusklađeni pad privremeno slabi imunološki sustav i otvara prostor virusima i drugim tegobama, i to baš kad bi se tijelo trebalo najviše odmarati.

Biopsihosocijalni model: nije riječ samo o hormonima

Kasniji rad istog istraživačkog tima predložio je širi, biopsihosocijalni model bolesti slobodnog vremena. On povezuje tri skupine čimbenika:

• biološke: hormone i imunološki sustav,
• psihološke: anksioznost vezanu uz neaktivnost i perfekcionizam,
• socijalne: radno opterećenje i kulturu radnog mjesta.

Prema tom modelu, problem nije samo pad hormona. Neki ljudi osjećaju nelagodu kad prestanu biti produktivni, a ta tjeskoba zbog “nerada” može dodatno pojačati stresni odgovor umjesto da ga smiri, čime nastaje začarani krug.

Je li bolest slobodnog vremena službena dijagnoza?

Nije. Bolest slobodnog vremena nije službeno priznata medicinska dijagnoza, nego opaženi obrazac utemeljen na relativno malom broju istraživanja, uglavnom anketnog tipa. To ne znači da iskustvo nije stvarno za one koji ga prijavljuju, ali uzročni mehanizmi još nisu potpuno dokazani ni klinički provjereni.

Kako spriječiti bolest vikendom ili na godišnjem odmoru

Rješenje možda nije u tome da tijekom tjedna radite manje, nego u postupnijem prijelazu iz radnog u opušteno stanje. Umjesto naglog prekida, pokušajte usporiti tempo zadnjih sat ili dva radnog dana ili zadnjih dana prije godišnjeg odmora, kako bi se tijelo lakše prilagodilo.

Ukratko

• Oko 3 posto ljudi u prvom istraživanju redovito obolijeva vikendom ili na početku godišnjeg odmora.
• Rizični profil čine visoko radno opterećenje, perfekcionizam i poteškoće s opuštanjem, a ne vrsta slobodnih aktivnosti.
• Vodeće objašnjenje je neusklađen pad adrenalina i kortizola nakon naglog prestanka stresa, koji privremeno slabi imunitet.
• Fenomen nije službena dijagnoza, ali je opisan i istraživan u znanstvenoj literaturi.

Napomena: Ovaj tekst ima informativni karakter i temelji se na dostupnim znanstvenim istraživanjima. Ne predstavlja medicinski savjet niti zamjenu za liječnički pregled. Ako redovito obolijevate ili vas simptomi značajno ometaju u svakodnevnom životu, posavjetujte se s liječnikom kako biste isključili druge moguće uzroke.