Ako vam se čini da kofein ne djeluje, niste jedini. Netko popije jednu kavu i cijelo je poslijepodne nervozan. Netko drugi popije tri espressa i mirno zaspi na kauču. Uobičajeno objašnjenje glasi da je “jedan naviknut, a drugi nije”. Istraživanja ipak pokazuju da iza toga stoje dva mehanizma: geni i tolerancija na kofein.
Zašto kofein ne djeluje jednako na sve
Dva gena imaju najveću ulogu u tome kako reagiramo na kofein. Jedan određuje brzinu razgradnje. Drugi određuje koliko je mozak osjetljiv.
CYP1A2: koliko brzo jetra razgrađuje kofein
Gen CYP1A2 određuje koliko brzo jetra razgrađuje kofein. Prema tom genu ljude dijelimo na brze i spore razgrađivače. Zato isti espresso kod nekoga ostaje u tijelu kratko, a kod drugoga satima.
ADORA2A: koliko je mozak osjetljiv na kofein
Gen ADORA2A određuje osjetljivost samog mozga. Kofein blokira adenozin, tvar koja u mozgu potiče pospanost i opuštenost. Kod nekih ljudi mozak na tu blokadu reagira snažno, a kod drugih slabo.
Najpoznatiji dokaz dolazi iz švicarskog istraživanja iz 2007. godine. Više od 4000 ljudi ispunilo je internetski upitnik o osjetljivosti na kofein. Znanstvenici su zatim odabrali osjetljive i neosjetljive sudionike te im izmjerili san i moždanu aktivnost.
Zaključili su da varijacija u genu ADORA2A utječe na to kako kofein djeluje na san. Zanimljivo je da je razina kofeina u slini bila podjednaka u obje skupine. Razlika dakle nije bila u količini kofeina, nego u reakciji mozga.
Kofein ne djeluje zbog tolerancije: kava vas samo vraća na nulu
Drugi mehanizam pogađa i one koji genetski dobro reagiraju na kofein. Riječ je o toleranciji koja nastaje redovitim pijenjem kave.
Istraživanje sa Sveučilišta u Bristolu
Istraživači iz Bristola proveli su studiju na 379 odraslih osoba. Otprilike polovica sudionika rijetko je pila kofein, a polovica redovito. Svi su prije testa bili 16 sati bez kofeina. Zatim su dobili kofein ili placebo.
Redoviti konzumenti koji su dobili placebo bili su manje pažljivi i imali su glavobolju. Oni koji su dobili kofein osjećali su se normalno. Međutim, njihova budnost bila je gotovo jednaka budnosti ljudi koji rijetko piju kofein i dobili su placebo.
Što je poništavanje ustezanja
Autori su zaključili da redovito pijenje kave stvara toleranciju. Kofein tada više ne podiže budnost iznad uobičajene razine. Umjesto toga, samo uklanja umor koji nastaje kad ga nema. Taj učinak nazivaju “poništavanjem ustezanja”. Jutarnja kava zapravo ispravlja stanje koje je sam kofein stvorio preko noći.
Slično je pokazao i pregled istraživanja Jacka Jamesa i Petera Rogersa iz 2005. godine. Prema njihovu zaključku, razlike između kofeina i placeba u većini pokusa proizlaze iz ispravljanja ustezanja.
Koliko brzo nastupa ustezanje od kofeina
Prema istraživačima iz Bristola, tolerancija na razbuđujući učinak vrlo je izražena. Već šest do osam sati bez kofeina može izazvati pospanost. Tu pospanost onda “liječimo” novom dozom. Tolerancija se razvija i na tjeskobu koju kofein izaziva. Na učinak na tjelesnu izvedbu, međutim, ne razvija se.
Kofein i sportska izvedba: ovisi li učinak o genima?
U teoriji bi brzi razgrađivači trebali imati veću korist od kofeina u sportu. Spori razgrađivači trebali bi imati slabiji ili čak negativan učinak.
Istraživanje na profesionalnim rukometašima nije potvrdilo tu teoriju. Igrači su prošli testove snage i simulaciju utakmice. Poboljšanje nakon kofeina nije ovisilo ni o jednom od ta dva gena. Geni dakle dobro objašnjavaju budnost i san, ali njihova uloga u sportu zasad nije jasna.
Što učiniti kad kofein ne djeluje
Ovi zaključci odnose se na prosjek, a ne na svakog pojedinca. Ipak, iz njih proizlazi nekoliko praktičnih savjeta:
- Provjerite svoje navike. Ako vam kofein ne djeluje, razlog može biti genetski. Vrlo često je ipak riječ o toleranciji nakon dugogodišnjeg pijenja kave.
- Izbjegavajte isprekidano pijenje. Peter Rogers savjetuje da ne pijete puno kave tijekom tjedna, a malo vikendom. Tada se do kraja vikenda javljaju umor i glavobolja.
- Pazite na san. Slab učinak ne znači da tijelo ne osjeća kofein. Kod sporih razgrađivača kofein može ometati san i kad ga ne osjećate kao stimulans.
Ukratko
- Dva gena određuju koliko se brzo kofein razgrađuje i koliko je mozak na njega osjetljiv.
- Kod redovitih konzumenata tolerancija na kofein znači da kava samo vraća budnost na normalnu razinu.
- Već šest do osam sati bez kofeina može izazvati znakove ustezanja.
- U istraživanju na rukometašima sportska izvedba nije ovisila o genima.
Ako vam kofein ne djeluje, vjerojatno niste “imuni” na njega. Moguće je da je vaše tijelo jednostavno naučilo očekivati ga.