zdravljehrana 
Normalan broj otkucaja srca u mirovanju kod odraslih iznosi od 60 do 100 u minuti. Većina ljudi to zna. No raspon je vrlo širok, a istraživanja pokazuju da razlika između 55 i 85 otkucaja može biti važnija nego što se čini. Pogledali smo što kažu liječnici i velika istraživanja.
Normalan broj otkucaja srca kod odraslih i djece
Prema Mayo klinici, normalan puls u mirovanju za odrasle iznosi od 60 do 100 otkucaja u minuti. Isti raspon navodi i Američko udruženje za srce. Puls se mjeri dok ste budni, smireni i ne krećete se, najbolje ujutro nakon buđenja. Otkucaje možete izbrojati na zapešću ili na vratu.
Raspon od 60 do 100 ipak opisuje što je dopušteno, a ne što je uobičajeno. Američki Nacionalni centar za zdravstvenu statistiku (NCHS), koji djeluje u sklopu CDC-a, analizirao je podatke gotovo 35 tisuća zdravih ljudi. Prosječan puls kod odraslih iznosio je 72 otkucaja u minuti. Kod žena je bio nešto viši (74) nego kod muškaraca (71).
Djeca imaju znatno brži puls. U istom istraživanju dojenčad mlađa od godinu dana imala su prosjek od 129 otkucaja, petogodišnjaci 96, a djeca u ranoj adolescenciji 78. Zato se raspon od 60 do 100 odnosi samo na odrasle.
Niži puls obično znači da srce ne mora raditi jednako naporno. Zato vrlo utrenirani sportaši često imaju puls blizu 40 otkucaja u minuti.
Zašto je niži puls unutar normale često bolji
Najzanimljiviji podatak dolazi iz pregleda 46 istraživanja objavljenog u časopisu CMAJ, koji je obuhvatio više od 1,2 milijuna ljudi. Rizik od smrti iz bilo kojeg uzroka rastao je za oko 9 posto sa svakih 10 dodatnih otkucaja u minuti.
U usporedbi s osobama s najnižim pulsom, one s pulsom od 60 do 80 imale su 12 posto viši rizik. Kod pulsa iznad 80 rizik je bio viši čak 45 posto. Rizik od smrti zbog srčanih bolesti značajno je porastao kod pulsa od oko 90 otkucaja. Rezultati su ostali isti i kad su istraživači uzeli u obzir tlak i kolesterol.
Ipak, riječ je o povezanosti, a ne o dokazu da snižavanje pulsa samo po sebi produžuje život. Viši puls često ide uz slabiju kondiciju, viši tlak i veću tjelesnu težinu. Isto tako, ne vrijedi pravilo “što niže, to bolje”. Kod bolesnih ljudi vrlo spor puls može biti znak problema.
Kada puls nije normalan i kada se javiti liječniku
Puls nije stalna brojka. Prema Cleveland Clinic, podižu ga slaba tjelesna aktivnost, trudnoća i neki lijekovi, a preaktivna štitnjača može ga podići i iznad 100. Lijekovi poput beta-blokatora mogu ga sniziti. Na puls utječu i stres, tjeskoba te hormoni. Zato je važnije znati koliki je normalan broj otkucaja srca upravo za vas. Ako vam je puls obično u šezdesetima, a danima se zadržava na 90, zapitajte se što se promijenilo.
Puls u mirovanju iznad 100 otkucaja naziva se tahikardija, a puls ispod 60 bradikardija. Nizak puls nije uvijek problem. Tijekom sna može pasti ispod 60, a sportaši ga mogu imati niskim bez ikakvih tegoba.
Prema Mayo klinici, s liječnikom razgovarajte ako vam je puls u mirovanju redovito iznad 100. Isto vrijedi ako niste utrenirani sportaš, a puls vam je često ispod 60. Cleveland Clinic savjetuje hitan pregled ako je puls ispod 35 do 40 ili iznad 100 uz vrtoglavicu, nedostatak zraka ili bol u prsima. Kod boli u prsima ili gubitka svijesti nazovite 112.
Može li se puls smanjiti
Većina istraživanja pokazuje da može. Najviše pomaže redovita aerobna aktivnost, poput brzog hodanja, vožnje bicikla ili plivanja. Pregled istraživanja kod starijih osoba pokazao je da trening izdržljivosti smanjuje puls u mirovanju za oko 8 posto. Bolji rezultati zabilježeni su kad je trening trajao dulje od 30 tjedana. Srce tada po otkucaju pumpa više krvi, pa mu treba manje otkucaja u minuti.
Ukratko:
- Normalan broj otkucaja srca kod odraslih iznosi od 60 do 100, a stvarni prosjek je oko 72.
- Djeca imaju viši puls, a dojenčad i više od 120 otkucaja.
- Unutar normale niži puls povezan je s boljim zdravljem, ali ga ne treba silom spuštati.
- Sportaši mogu imati puls oko 40 i biti potpuno zdravi.
- Ako se vaš uobičajeni puls promijeni i ostane promijenjen, razgovarajte s liječnikom.
Napomena: Ovaj tekst ima informativni karakter i ne predstavlja medicinski savjet niti zamjenu za pregled kod liječnika. Ako imate simptome ili ste zabrinuti zbog svog pulsa, posavjetujte se s liječnikom.
